Đura Jakšić - Između mita i stvarnosti

Tamara
Tamara Ognjević
Istoričarka umetnosti, heritolog i književnica
Artis Center Djura Jaksic web e1557038546190

Krajem aprila smo u okviru Artisovih studijskih programa posetili Novi Sad. Ključni povod je bio velika retrospektiva Đure Jakšića u Galeriji Matice srpske, realizovana u saradnji sa brojnim muzejima, različitim institucijama i pojedincima. Imali smo zadovoljstvo da nas kroz izložbu vodi autorka postavke, dr Snežana Mišić, koja je prihvatila naš predlog da nam ekskluzivno ustupi svoj autorski tekst o Đuri Jakšiću kao stvaraocu epohe romantizma, ali i percepciji njegove ličnosti i dela u novije vreme, koja je u suštini zamaglila lik jednog od najzanimljivijih i najkompleksnijih domaćih umetnika.

Đura Jakšić.
Između mita i stvarnosti…
Između slikara i pesnika...
Između sudbine i nadanja...
Između realizma i idealizma...
Između istine i zamišljanja...
Između prošlosti i aktuelnosti...

Autentična i snažna stvaralačka ličnost ovog velikana srpske kulture i umetnosti, njegov život i stvaralaštvo bili su povod i inspiracija za nastanak brojnih anegdota i mitova na osnovu kojih je utvrđeno njegovo mesto u nacionalnoj memoriji, pre svega kao otelotvorenja „romantičarskog” umetnika i boema.

Đura Jakšić, Autoportret, 1858, u okviru postavke u Galeriji Matice srpske. Foto@Tamara Ognjević

Stalne selidbe, nezadovoljstvo i bunt, preispitivanja, nesporazumi i sukobi sa sredinom i sa samim sobom prisutni su tokom čitavog života Đure Jakšića. Razloge tome treba najpre tražiti u karakteru i temperamentu umetnika, ali i u društvenim i istorijskim okolnostima. Većina autora Jakšićev karakter i prirodu opisuje kao punu krajnosti i protivrečnosti: prkosna, snažna, borbena ličnost, topao i plemenit, tih i stidljiv, buntovnik protiv nepravde i ugrožavanja ljudskog dostojanstva. S druge strane, predrasude, potrebe, navike i ukusi sredina u kojima je živeo a kojima se nije umeo i/ili mogao prilagoditi, umnogome su otežavale njegov život i umetničko stvaranje. Кada se tome dodaju i česti sukobi s građanskim poretkom i predstavnicima vlasti, kritička nastrojenost prema zvaničnoj politici Кneževine Srbije za vreme borbi i ratova za nacionalno oslobođenje i ujedinjenje, visoko izražen osećaj za socijalnu nepravdu, sve to vodilo je njegovoj izolaciji i otuđivanju i od njega stvaralo nezadovoljnog čoveka i umetnika.

Detalj postavke retrospektive Đure Jakšića u Galeriji Matice srpske. Foto@Tamara Ogniević

Stvaranje mita o Đuri Jakšiću kao tragičnom junaku svoga doba, neshvaćenom umetniku koji je oličenje srpskog romantizma, boemu, počelo je neposredno nakon njegove smrti. Stvaranje takvog mita podrazumevalo je i veličanje njegove „zle sudbine” tako da Đura Jakšić poprima tragički identitet. Кonstrukt tragičnog junaka koji poreklo vodi iz antičke tragedije, nalazimo i kod Šekspira a u nešto izmenjenom obliku i u nemačkoj romantičarskoj tragediji, u delima Getea i Šilera, zahvaljujući kojima je postao jedan od dominantnih u evropskoj književnosti i umetnosti XIX veka. Njihov novi koncept tragičnog junaka zasnovan je na njegovom tumačenju u kontekstu problematike modernog individualizma. Modernog tragičnog junaka uobličavaju kao individuu unutrašnje izuzetnosti koja teži autonomiji, slobodi i samosvesti, a koja je u nepomirljivom sukobu s istorijom kao novom sudbinom i sa samim sobom. U tom kontekstu čitav život Đure Jakšića i okolnosti koje su ga pratile tumačeni su kao neminovnost. Tragični je junak života i sudbine, tragični junak umetnosti, koji je svojim stvaralaštvom obeležio čitavo jedno umetničko razdoblje.
Paralelno sa uobličavanjem mita o modernom tragičnom junaku, razvija se od polovine XVIII veka koncept pesimizma. U XIX veku pesimizam je bio protivteža progresu u svetu kojim su dominirali industrijalizacija i pozitivizam. Posebno u doba romantizma Weltschmerz i nihilizam postali su glavno osećanje prema kome je „čitav život patnja”. Deo tog koncepta možemo pronaći u Jakšićevom sagledavanju života, u stalnom preispitivanju sebe, u sumnji u svoju vrednost, u naglašavanju tragičnog, pesimističkog pogleda u stvaralaštvu, likovnom i naročito književnom.

Djura Jakšić u Galeriji Matice srpske do 21. juna tekuće godine.

Još jedan devetnaestovekovni konstrukt, konstrukt neshvaćenog, ukletog umetnika, koji je postao opšti simbol za umetnike koji žive i stvaraju na društvenoj margini i uprkos društvu, takođe se dovodi u vezu s Đurom Jakšićem. S druge strane, činjenica da je u Beogradu stanovao u Skadarskoj ulici koja je postala ulica srpske boemije, utvrdila je njegov status „najvećeg” boema, pa čak i rodonačelnika srpske umetničke boemije.

Novo čitanje Đure Jakšića - Izložba u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu. Foto@Tamara Ognjević

Pozicioniranje Đure Jakšića kao boema, neshvaćenog umetnika, slikara, pesnika, revolucionara, borca za nacionalnu ideju i socijalnu pravdu, dinastičkog panegiričara, naizgled ukazuje na brojne protivrečnosti koje su, zapravo, posledica turbulentnog perioda tokom sredine i druge polovine XIX veka, ne samo u srpskoj istoriji, već i u širim evropskim okvirima. Politička previranja, revolucije, nacionalni pokreti za oslobođenje, ratovi, društvene i ekonomske promene, modernizacija, oblikovali su stvarnost na prostoru centralne Evrope, i srpske nacije koja je živela podeljena u granicama Austrijskog i Osmanskog carstva, odnosno u Кneževini Srbiji.

Jakšićeva priroda ličnosti, njegov život i umetnički opus jedinstven su sistem u kome idejne i stilske osobenosti nisu u suprotnosti, već su deo kompozitne individualnosti slikara i idejnog pluralizma trenutka. Đura Jakšić je bio čovek svoga vremena koje je možda više od drugih umeo da oseti, živi i umetnički izrazi.

dr Snežana Mišić, istoričarka umetnosti

autorka izložbe "Đura Jakšić - Između mita i stvarnosti"

Galerija Matice srpske, Novi Sad

©Artis Center 2019

Tamara
Tamara Ognjević
Istoričarka umetnosti, heritolog i književnica

Diplomirala je Istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Na istom fakultetu završava poslediplomske studije. Usavršavala se u Americi, Francuskoj i Engleskoj, a 2008. je diplomirala PR menadžment na uglednoj međunarodnoj školi London School of PR. Licencirani je turizmolog i ekspert za kulturno preduzetništvo u oblasti heritologije, likovne i primenjene umetnosti, i kulturnog turizma.

Komentari0

Trenutno nema aktuelnih komentara

Ostavite prvi komentar koristeći polje desno.