Iako je pandemija nažalost privremeno zatvorila sve muzeje širom sveta, a među njima i Galeriju Matice srpske u kojoj tek što je otvorena kompleksna, vanredno zanimljiva izložba "Inspirisano Italijom", u čijem fokusu su nacionalni umetnici na tragu čuvenih italijanskih majstora i njihovih dela, pola milenijuma od smrti poslednjeg majstora visoke renesanse, Rafaela Santija (Urbino, 6. april 1483 - Rim, 6. april 1520), podsetilo nas je na jednu zanimljivu grafiku nastalu prema Rafaelovom originalu, koju čuva ova ugledna muzejska ustanova. Ovo je kratka, neizmerno zanimljiva priča o toj grafici i originalu prema kome je izrađena.
U kolekciji Galerije Matice srpske nalazi se jedna vanredno zanimljiva grafika koju potpisuje Johan Vilhelm Bauman, nastala sredinom 19. veka prema jednoj ranoj slici renesansnog majstora Rafaela Santija, Pali Baljoni (Pala Baglioni), koja se danas nalazi u Galeriji Borgeze u Rimu. Izrezani prikaz se doslovno drži Rafaelove kompozicije koja u sebi sjedinjuje tri scene Hristovog stradanja - Skidanje sa krsta, Oplakivanje i Polaganje u grob. Rafaelovu sliku poručila je Atalanta Baljoni, majka Grifoneta Baljonija iz Peruđe, nakon što je, posle zavere koju je vodio protiv dela svoje porodice, bio ubijen.

Ova slika je bila poslednja Rafaelova porudžbina za Peruđu i ujedno poslednje delo njegovog ranog slikarstva, koje pokazuje važnu buduću karakteristiku - sintetičnost, tj. sposobnost da bude originalan pored brojnih pozajmica od drugih velikih umetnika toga doba.
U prednjem planu dvojica muškaraca uz pomoć tkanine nose Hristovo telo. Atletska figura mladog nosača u profilu desno je Grifoneto Baljoni. U centralnom delu iza Hrista je ožalošćena Marija Magdalena koja je uhvatila Hrista za ruku. Pored nje, u levom delu kompozicije su Sv. Jovan u molitvi, prepletenih prstiju i Nikodim, svo troje sa izrazima bola na licu.
Grupa desno sastoji se od žena - Tri Marije, koje plaču i pridržavaju Bogorodicu koja se onesvešćuje od bola. Klečeća figura desno je postavljena u karakterističnu pozu (,,figura serpentina") kakvu je Mikelanđelo naslikao nešto ranije na slici Sv. Porodice (Tondo Doni).
U pozadini se nalazi pejzaž sa mestima koja su vezana za radnju u prednjem planu. Centralno, u daljini, ispod neba sa retkim oblacima je Jerusalim, desno je brdo Golgota sa tri krsta, a levo stena, odnosno pećina u koju će biti položeno Hristovo telo.

Ispod scene su čelikorezom izrezani i delovi originalnog rama Pale Baljoni. Između dve natpisne pločice (levo: RAPHAEL/VRBINAS; desno: PINXIT/MDVII) u vidu friza koji je sastavljen iz tri dela su prikazane tri hrišćanske vrline, svaka između dva puta (putti), sleva nadesno: Vera, Milosrđe i Nada. Signirano ispod prikaza u pl. dole na sredini: J. W. Baumann sculps:t

Primerak ovog lista čuva se u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu. Otkupljen je od naslednika slikara Pavla Simića (1818–1876) zajedno sa još devedesetak listova strane grafike koju je sakupljao. Ovu zbirku Simić je koristio kao izvor inspiracije za svoje stvaralaštvo.
Johann Wilhelm Baumann je bio nemački reproduktivni bakrorezac i čelikorezac, član umetničkog udruženja u Minhenu 1846. godine gde je bio aktivan polovinom 19 veka.
Milena Vrbaški,
istoričarka umetnosti, muzejska savetnica
Galerija Matice srpske
© Artis Center 2020
Trenutno nema aktuelnih komentara
Ostavite prvi komentar koristeći polje desno.